Pretreniranost

Kako u životu tako i u sportu perfekcionizam ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Ako krenemo od prednosti, tu svakako spadaju motivacija, marljiv rad, posvećenost rezultatima, te želja za učenjem i ličnim razvojem. Međutim nedostataka ima više.

Želite ponudu?

Mi ćemo za vas izračunati cijenu polise i dostaviti ponudu u najkraćem roku. Molimo vas ispunite polja u nastavku:

Manje perfekcionizma za sretniji život

Rekreativni sport danas uzima sve više maha i na našim prostorima, kao jedan relativno efikasan odgovor na rastući nivo stresa u društvu. Trend je sam po sebi u jednu ruku odličan jer vrijeme je bilo da ljudi počnu više razmišljati o zdravlju te da poduzmu konkretne akcije kako bi poboljšali kvalitet života i uz bolje zdravlje imali i svjetliju budućnost.

Sa druge strane postoji uvijek i određeni broj osoba koje se ne snalaze najbolje na tom putu pa vrlo brzo pokazuju pretjerivanje i perfekcionizam u sportu, koji ih lako mogu skrenuti za željenog puta. Kako u životu tako i u sportu perfekcionizam ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Ako krenemo od prednosti, tu svakako spadaju motivacija, marljiv rad, posvećenost rezultatima i želja za učenjem i ličnim razvojem. To su odlične karakteristike i veoma cijenjene u svakom sportu, ali i na tržištu rada. Međutim nedostataka perfekcionizma ima nešto više nego prednosti, a sportisti često pretjeruju u ambicijama i u namjeri da dostignu savršenstvo. Slično je i sa pojedinim menadžerima, ali i drugim nivoima osoblja u organizacijama. Svi smo bar jednom u životu bili suočeni sa šefom koji je apsolutni perfekcionista i znamo koliku dozu stresa takvo ponašanje generira kako za samu osobu tako i za ostatak tima. Povremene dobrobiti perfekcionizma takve osobe su na poslu često zamijenjene strahom i napetim odnosima u svakodnevnici. Takav stav se ponajgore odražava i na samu osobu jer upravoj toj osobu stvara stres, frustraciju i nezadovoljstvo sa radnim okruženjem jer po definiciji niko nije savršen. Onda u takvom začaranom krugu naša osoba koja je perfekcionista postaje nervozni perfekcionista i onda postaje još teže podnošljiva u okruženju i situacija dodatno eskalira.

Vraćajući se u sferu sporta, pravi je izazov za sportske psihologe uvjeriti sportiste da ih perfekcionizam usporava u daljnjem napretku i uživanju u sportu, a tako je i u bilo kojoj drugoj sferi. Pomoć psihologa podrazumijeva da se sportista usmjeri samo na izvedbu, a ne na ostale faktore. Iz mog iskustva u većini slučajeva pretreniranost se desi kada rekreativni sportisti steknu već neku bolju formu te im porastu ambicije i apetiti. Takođe i povrede se dešavaju kada ljudi žele napredovati previše i prebrzo pa tijelo ne može da prati. Za svaki stvarni uspjeh je potrebno vrijeme.

Ukoliko se uđe u fazu pretreniranosti, a sam ulazak može da traje nekoliko sedmica i dešava se postepeno pa je teško primjetiti, izlazak može trajati znatno duže. Naime simptomi traju sedmicama pa čak i više mjeseci. Stoga je potrebno biti pažljiv kada se povećava obim aktivnosti kako u sportu tako i na poslu, odnosno kada se povećava nivo odgovornosti i obaveza kojima smo izloženi. Vrlo često fizički simptomi pretreniranosti najbrže prođu, ali psihičke posljedice mogu trajati mnogo duže. Simptomi pretreniranosti su različiti i idu od nedostatka apetita i nesanice pa do emotivne labilnosti, dekoncentracije i niza drugih štetnih posljedica koje obično žrtva takvih situacija posljednja prepozna, pogotovo ako osoba nema iskustva. Svi ovi simptomi imaju negativan uticaj kako na život i zdravlje same osobe tako i na njeno okruženje i članove porodice prije svega. Podsjetimo se da je sve krenulo iz dobre namjere da se osoba bavi sportom, da se osjeća bolje, da živi zdravije te da ima više zadovoljstva u životu, ali težnja ka perfekcionizmu je narušila početne zdrave postavke.

Sama pretreniranost se spriječava tako što se postepeno podiže opterećenje i mora se dati tijelu vremena da se odmori. Ako govorimo o sportu, za početnike je najbolja preporuka slušanje svog tijela. Kad osjetimo da umor raste malo više potrebno je stati. Bavljenje sportom će sve polaznike s vremenom dovesti i do literature i do savjeta iskusnijih. Kod uzimanja savjeta treba izbjegavati one koji obećavaju napredak preko noći jer kvalitet ne dolazi preko noći. U sportu, u dijetama, u poslu jedini zdravi savjet je progresivni pristup odnosno polako ali sigurno.

Ako pogledate simptome pretreniranosti u sportu i sindrome famoznog burnout-a na poslu, vidjet ćete da su gotovo identični. U oba slučaja osoba je „izgorila“ i treba joj vremena za oporavak. Burnout sindrom je zastrašujući i smatra se da zahvata trećinu radne snage. Paradoksalno što je veći nivo stresa osobi ostaje sve manje resursa da se izbori sa njim. Šteta od pretreniranosti odnosno od burnout sindroma u vidu sve većeg (stvarnog ili percipiranog) pritiska na uposlenike, pada motivacije i stresa kao uzročnika odsustva na poslu, uslijed brojnih fizičkih i psihičkih bolesti, nikada nije bila izraženija.

Previše bilo koje aktivnosti pa i sporta je štetno za zdravlje, a u suštini količina je odlučujuća o tome da li će neka aktivnost djelovati dobro ili loše na nas. Da ne shvatimo sve ove poruke pogrešno, stanovništvo danas se ne kreće dovoljno, jede previše i nezdravo te nedovoljno se bavi sportom. Po tom pitanju situacija jeste posebno loša i doktori bi umjesto tableta svima trebali propisivati fizičku aktivnost. Međutim nastojimo skrenuti pažnju na umjerenost i na ispravno doziranje svakog napora a doziranje zavisi i od toga kakve smo ciljeve postavili i koliko smo zadovoljni urađenim u svakodnevnici.

Pretreniranost kao posljedica perfekcionizma je najbolje spriječiti i uz malo pažljivije osluškivanje vlastitih potreba to se može dosta lako izvesti, a sve u cilju da osoba nastavi biti fizički aktivna, zdrava i zadovoljna a bez bilo kakvih negativnih posljedica.

Korisni savjeti:

Imajte na umu globalnu sliku. Ako propustite trening ili dva da li je to zaista od presudne važnosti? Ukoliko krenu negativne misli i grižnja savjesti ako ste propustili jedan trening ili jedan rok na poslu sjetite se samo koliko toga uradite u jednoj godini.

Jedini resurs koji nikako ne možemo vratiti je naše vrijeme. Poštujte i cijenite vaše i tuđe vrijeme pa ne dajte da vam u lošem raspoloženju, premorenosti i stresu prolazi dani i mjeseci. To je nenadoknadiva šteta koju treba izbjeći.

Za dobre rezultate presudan je i dobar odmor. Kada radite onda budite efikasni i fokusirani. Kada odmarate onda se opustite i uživajte. Nedovoljno odmora će vam pokvariti i naredne treninge i naredni odmor jer nedostatak mentalne i fizičke regeneracije će dovesti do loše urađenog treninga.

Ako osjetite početak pretreniranosti, zasićenje, nedostatak motivacije i slično, onda pokušajte praviti više kraćih pauza i „napuniti baterije“.

 

ISTAKNUTI PROIZVODI
UniCare

Ovim osiguranjem umanjujemo posljedice teških bolesti ili smrti. U slučaju teške bolesti, osiguraniku se isplaćuje polovina osigurane sume, ali osiguranje se ne prekida. Ako se osiguranik ne razboli za vrijeme trajanja osiguranja, isplaćuje mu se 55% iznosa premije.

UNIQO

Niko ne može sa sigurnošću predvidjeti budućnost svog djeteta, ali možete već sada učiniti da budućnost bude ljepša i lakša. UNIQO dječije životno osiguranje omogućit će Vašem djetetu bolje obrazovanje ili podršku kada odluči da se osamostali.

Životni ciljevi

Postavljanju životnih ciljeva treba pristupiti na uravnotežen i balansiran način. Ako postavite nerealne i neostarive ciljeve, koji bi trebali da pomognu u životu, oni postaju izvor frustracija i nezadovoljstva, jer zacrtane ciljeve ne ostvarujete u relanom vremnu i dolazi do gubitka motivacije.

Životne odluke

Odluke koje donosimo na putu do ostvarivanja životnih ciljeva su naše, ali ne i samo naše. Bez obzira koje smo ciljeve postavili, kakva očekivanja imamo, da li su ona realna ili nerealna, kvalitet našeg života će zavisiti od našeg zdravlja, te od dragih ljudi koji nas okružuju.

Korištenje tableta

Svjedoci smo ubrzanog tehnološkog napretka, stalni smo korisnici interneta, raznih društvenih mreža, pristupa nemjerljivom broju informacija koje su nam svakodnevno dostupne. Vodite li dnevnik o vremenu koje provedete na tehničkim spravama poput mobitela, tableta ili računara?