Korištenje tableta

Svjedoci smo ubrzanog tehnološkog napretka, stalni smo korisnici interneta, raznih društvenih mreža, pristupa nemjerljivom broju informacija koje su nam svakodnevno dostupne. Vodite li dnevnik o vremenu koje provedete na tehničkim spravama poput mobitela, tableta ili računara?

Želite ponudu?

Mi ćemo za vas izračunati cijenu polise i dostaviti ponudu u najkraćem roku. Molimo vas ispunite polja u nastavku:

Kako naći i održavati balans u korištenju tehničkih sprava?

U ljudskoj je prirodi da stalno pokušava da pronikne u tajnu kvalitetnog života. Trudimo se da uradimo sve što je u našoj moći da budemo što više zadovoljni. Brojna istraživanja su rađena u ovom području, šta nas to čini sretnima? Šta to trebamo imati u toku života da bismo bili zadovoljni, da vodimo kvalitetan život? Veliko istraživanje koje je nedavno završeno o zadovoljstvu životom je pokazalo da je glavni faktor koji određuje kvalitet našeg života prisustvo bliskih osoba, porodice ili prijatelja. Drugim riječima, ispitanici koji su navodili da imaju stalne i kvalitetne kontakte sa dragim osobama su bili više zadovoljni svojim životom. Pogledajmo oko sebe, tu je naša porodica, tu su i naši prijatelji. Provodeći kvalitetno vrijeme s njima utičemo na to da budemo zadovoljniji, sretniji, da podignemo kvalitet svoga života za makar jednu stepenicu. To je ono što mi možemo uraditi, što je u našoj moći.

Sa druge strane, svjedoci smo ubrzanog tehnološkog napretka, stalni smo korisnici interneta, raznih društvenih mreža, pristupa nemjerljivom broju informacija koje su nam dostupne za djelić sekunde. Život je mnogo lakši kad ne morate pamtiti sve ono što možete naći na googlu, možemo prevoditi direktno, razumjeti mnogo više nego do sada. Ono što je bitno napomenuti, ovdje dobivamo informacije odmah, bez ikakvog prethodnog truda, ulaganja energije, znanja i iskustva. Trenutno, bez ikakve odgode. Prije tridesetak godina sam trebala pročitati makar tri različite knjige i slušati predavanje u makar tri razreda da bih razumjela najbitnije o fotosintezi a danas mi je ta informacija raspoloživa unutar dijela jedne sekunde!

Također, kad me dijete pita šta je fotosinteza, šta sada kažem? Eno ti google, za šta ti drugo koristi? Šta je meni moja mama odgovorila kad sam je prije 30 i kusur godina pitala isto pitanje? Sjela je sa mnom i objasnila mi proces pretvaranja sunčeve energije u hranu za biljke. Ipak, nije ni ona znala odgovore na sva pitanja, a mi danas imamo internet.

Smijete li voditi dnevnik par dana o vremenu koje provedete na tehničkim spravama poput mobitela, tableta, računara? Nije važno šta radite, da li čitate vijesti, besciljno surfate, budete na društvenim mrežama ili tražite neku specifičnu informaciju? Imate li hrabrosti? Jeste li već počeli kao ja da smišljate opravdanja radi kojih je neophodno da budete toliko online? Za potrebe ovog teksta sam dva dana vodila dnevnik, svaki put kad bih uzela telefon u ruke mjerila bih provedeno vrijeme. Možete reći da dva dana nije dovoljno da se dobije prava slika, da sam svjesna svoga mjerenja pa ću rjeđe koristiti mobitel. Sve ste u pravu, to je tačno, ali za početak mogu reći da sam ostala šokirana količinom vremena. Dva sata dnevno! Dva sata koja sam mogla iskoristiti za bilo šta drugo. Za razgovor sa svojim klincima, da pročitam knjigu, za odlazak sa prijateljicama na piće, da pogledam jedan film, da samo gledam u jednu tačku na zidu i razmišljam o bilo čemu... a onda sam pogledala u svoju djecu i izračunala koliko oni u prosjeku provedu na računaru i mobitelu dnevno. Iako im je određeno vrijeme koje mogu provesti u online okruženju, opet se desi da se to vrijeme produži radi raznih razloga. U prosjeku je dnevno skoro sat vremena. Znači, moja djeca i ja se i ne vidimo kako treba jer smo stalno zauzeti. Često ih kaznim time da im zabranim korištenje tehničkih sprava na sedmicu dana i primijetim jaku nelagodu usljed uzdržavanja od korištenja. Zapitajte se, kakva je kod vas situacija?

Većina roditelja smatra da je općenito korisno to što njihova djeca provode određeno vrijeme na tehničkim spravama poput mobitela, tableta, računara upravo radi dostupnosti informacija, širenja vidika, navođenja na rješavanje problema. Ali postoje i opasnosti, vrijeme provedeno u ranom djetinjstvu na tehničkim spravama određuje taj obrazac kasnije, u toku života. Naš mozak je podložan promjenama i prilagođavanju, posebno u prvim godinama života. To je karakteristika koja se zove plastičnost mozga i zna biti vrlo korisna. Neki nedostaci se mogu prevazići jer će mozak stvoriti nove veze i omogućiti nam da budemo funkcionalniji. Znamo da kada osoba ostane bez nekog osjeta, na primjer, čula vida, mozak preraspoređuje veze tako da su druga, zdrava čula izoštrenija, osjetljivija. Sve što naučimo tokom života ostavlja određeni trag na našem mozgu. Korištenje mobitela i ostalih tehničkih spravica će sigurno pospješiti neke moždane funkcije ali se pretjerano korištenje također veže sa sličnim neuralnim mehanizmima koji se mogu naći kod bilo koje ovisnosti. Drugim riječima, ako pustimo dijete da igra igrice ili gleda bilo kakav sadržaj duže vrijeme, može doći do stvaranja takvih veza u mozgu koje će izazvati doslovno ovisnost o ekranu. Vaše će dijete možda biti ovisno o tehničkim spravama tokom života.

Da ne bude zabune, potpuno sam svjesna da se dešava revolucija u tehnologiji, da dostupnost informacija ima itekako svoje prednosti ali isto tako, bojim se da malo pretjerujemo. Čini mi se da se udaljavamo jedni od drugih, da gubimo tu vezu koja je neophodna da bismo kvalitetno živjeli. Svakako je potrebno djecu uputiti na korištenje interneta i svih mogućnosti koje postoje ali isto tako, postavljam i vama i sebi pitanje, do koje mjere je taj boravak u online prostoru prihvatljiv i koristan? Kada prestaje da bude dobar i postaje loš za nas? Znamo za nove ovisnosti koje su se samo nadovezale na već postojeće ovisnosti o nikotinu, alkoholu, drogama... sada imamo i ovisnost o društvenim mrežama, igricama na kompjuteru, sve više istraživanja na ovu temu. I sve govori u prilog tome da je korištenje novih tehnologija dobro, do određene mjere. Koja je to mjera? Kako ćemo znati, kako je izmjeriti? Evo, predlažem da to budu sljedeći kriteriji koji se slažu sa rezultatima nekih istraživanja. Djeca predškolske dobi da budu maksimalno sat vremena ispred TV-a, mobitela, tableta ili računara, djeca školske dobi, dakle od 6 do 18 godina ne više od ukupno dva sata dnevno. Ovo može biti teško izvodivo, posebno sa tinejdžerima i adolescentima ali pokušajte. Molim vas, ne zaboravite i sebe. Trebate i sebe ograničiti vremenom provedenim na tehničkim spravama jer razmislite, djeca ne rade ono što im kažete već ono što im pokažete. Ako vi provodite par sati dnevno na mobitelu a od djece očekujete da smanje to vrijeme, možete zaboraviti na takvu promjenu. Također, možete sebi i djeci ponuditi neke druge aktivnosti u borbi protiv dosade, ne zaboravite na početak ovoga teksta i činjenice da kvalitetni socijalni odnosi dovode do povećanja kvaliteta života, pa se tako možete češće družiti, izlaziti, šetati, igrati nekih društvenih igara, baviti se nekom fizičkom aktivnosti, razviti nove hobije i interese. Za početak možete mjeriti vrijeme koje provedete na mobitelu, tabletu ili računaru pa onda donijeti odluku koja bi mogla promijeniti ne samo kvalitet vašeg života već i kvalitet života dragih ljudi oko vas

 

ISTAKNUTI PROIZVODI
UniCare

Ovim osiguranjem umanjujemo posljedice teških bolesti ili smrti. U slučaju teške bolesti, osiguraniku se isplaćuje polovina osigurane sume, ali osiguranje se ne prekida. Ako se osiguranik ne razboli za vrijeme trajanja osiguranja, isplaćuje mu se 55% iznosa premije.

UNIQO

Niko ne može sa sigurnošću predvidjeti budućnost svog djeteta, ali možete već sada učiniti da budućnost bude ljepša i lakša. UNIQO dječije životno osiguranje omogućit će Vašem djetetu bolje obrazovanje ili podršku kada odluči da se osamostali.

Pretreniranost

Kako u životu tako i u sportu perfekcionizam ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Ako krenemo od prednosti, tu svakako spadaju motivacija, marljiv rad, posvećenost rezultatima, te želja za učenjem i ličnim razvojem. Međutim nedostataka ima više.

Životni ciljevi

Postavljanju životnih ciljeva treba pristupiti na uravnotežen i balansiran način. Ako postavite nerealne i neostarive ciljeve, koji bi trebali da pomognu u životu, oni postaju izvor frustracija i nezadovoljstva, jer zacrtane ciljeve ne ostvarujete u relanom vremnu i dolazi do gubitka motivacije.

Životne odluke

Odluke koje donosimo na putu do ostvarivanja životnih ciljeva su naše, ali ne i samo naše. Bez obzira koje smo ciljeve postavili, kakva očekivanja imamo, da li su ona realna ili nerealna, kvalitet našeg života će zavisiti od našeg zdravlja, te od dragih ljudi koji nas okružuju.